[hana-code-insert name=’adsense’ /]Buduci da su dva glavna organa detoksikacije jetra i bubrezi, i prehrana treba biti takva da im se maksimalno olaksa rad. Prehrana treba sadrzavati sto vise povrca i voca (sadrze celulozu i vlakna). Od povrca se savjetuje zeleno lisnato i glavicasto povrce. Zeleno lisnato povrce bogato je vitaminima i mineralima (C vitaminom, beta karotenom, vitaminima B skupine te mineralima: K, Ca, P, S i Mg. Magnezij je antioksidans, pomaze jetrenim enzimima u uklanjanju otrova, vazan je za glatku muskulaturu krvnih zila i srca, pomaze u borbi protiv depresije i umora. Isto tako magnezij pomaze boljoj regulaciji dijabetesa (povecava propusnost stanicne opne za glukozu).

Zbog toga se savjetuje povrce: kupus, kelj, kelj pupcar, blitva, spinat, matovilac, zelena salata, cvjetaca, brokula, mladi luk.
Primjerice, matovilac se po sadrzaju vitamina izdvaja od drugih vrsta povrca. Sadrzi mnogo zeljeza, provitamina A te deset puta vise vitamina C od ostalih salata.

Od voca se savjetuje jabuka, agrumi (grejp) te kivi. Jabuka sadrzi pektine, bogata je kalijem koji regulira sastav tjelesnih tekucina. Kalij je za meka tkiva isto sto je kalcij za kosti. Grejp je isto tako bogat kalijem, te C vitaminom i beta karotenom te je svojevrstan procistac jetara i bubrega. Kivi je jedino voce (ako iskljucimo orandjasto) koji sadrzi E vitamin, treci najveci antioksidans medju vitaminima.

Isto tako organizmu treba osigurati energetski i nutritivno visokovrijedne namirnice. Od ugljikohidrata to su cjelovite zitarice, integralna peciva i tjestenina, sjemenke, klice, posije koji obiluju vitaminima B skupine. Zob (zobene pahuljice i klice) sadrze i rijetki vitamin H ili biotin koji blagotvorno djeluje na kosu, kozu i nokte.
Od proteina savjetuju se mahunarke (grah, grasak, soja), bijelo meso (puretina i piletina bez kozice) te riba i plodovi mora.
Ne treba zaboraviti na primjeren unos tekucine, najvise vode, imajuci na umu da nas organizam sadrzi vise od 60% vode.
B kompleks je vazan za normalan rad zivcanih stanica, pa se deficit cesto ocituje kao umor, nesanica, pospanost, razdrazljivost, losija koncentracija ili kao periferna neuropatija. Kod mladjih osoba ceste su promjene na kozi: akne, ekcemi, osipi, pucanje koze na kutovima usana i sl.